Međunarodni dan prosvjetnih radnika

Plav, 5. 10. 2018.

Učenici iz JU SMŠ "Bećo Bašić" iz Plava obilježili međunarodni dan prosvjetnih radnika

Učenici II-1odjeljenja su u  Centru za učenje, obilježili Svjetski dan prosvjetnih radnika.

Nakon pruženih informacija o datumu i potrebi obilježavanja Svjetskog dana prosvjetnih radnika, putem prezentacije, grupa učenika je dramaturškim prikazom, na originalan i duhovit način  predstavila odnos profesora i učenika u učionici, te svakodnevne probleme sa kojima se susrijeću profesori i učenici na času. Inače, tekst za igrokaz je napisao Aljo Canović, učenik drugog razreda gimnazije. 

Dio učenika je putem debate iznio na valjan način značaj i ljepotu jednog od najhumanijih, najodgovornijih i najtežih  poziva na svijetu, demonstirajući ga porukama na hamerima.

Poziv nastavnika je jedan od najstarijih poziva, koji svoje korijene ima u periodima prije nastanka škole kao institucije (vračare, ratnici koji su prenosili svoja znanja iz ratnih vještina mladim naraštajima).

Savremeni obrazovni sistem zahtijeva od nastavnika da to bude osoba od povjerenja, vaspitač, savjetodavac, prijatelj, organizator, koordinator. Svojim stilom rada inovator, ocjenjivač, mentor, istraživač, strateg. Da je aktivan u školi, izvan nje, u slobodnim aktivnostima, kulturnoj i javnoj djelatnosti škole.

Svojim originalnim idejama, kritičkom procjenivanju, radom i zalaganjem, osobinama, ponašanjem, stručnom osposobljenošću bude primjer, ne samo učenicima nego i društvu kao cjelini. Svojstva koja posjeduje nastavnik, spremnost da razumije učenika, da prihvati njegovo ponašanje, shvati njegove potrebe, direktno utiču na cjelokupno ponašanje učenika i njegov uspjeh u školi. 

Nastavnik koji je staložen, pravedan, pažljiv, ozbiljan, dosljedan i tolerantan može da usmjeri učenike na pronalaženje odgovora, savremenim metodama organizuje nastavu, poštujući individualne razlike učenika, radeći na tome da učenici budu subjekti a ne objekti u nastavi. U tom smislu komunikacija postaje demokratska osposobljavaju se za saradnički odnos, toleranciju, poštovanje i uvažavanje svih aktera u nastavi,  te radom u grupama i timskim radom šire toleranciju i uvažavaju sve aktere u nastavnom procesu. Ponašajući se demokratski, ne tražeći slijepu poslušnost, ne pokazujući ravnodušnost, saradnjom, dogovaranjem, animiranjem, nastavnik aktivira i usmjerava prema njihovim interesovanjima, afinitetima, sposobnostima, mogućnostima, pomažući im u dostizanju ličnog maksimuma, djelujući na učenike kao autoritet, a i kao ličnost.

Međunarodni dan pismenosti

Učenici II-1 odjeljenja sa Senadom Đešević, prof. su u prostorijama JU SMŠ "Bećo Bašić", putem prezentacije obilježili Međunarodni dan pismenosti. UNESCO je 17. novembra 1965. proglasio 8. septembar Međunarodnim danom pismenosti. Ovaj praznik prvi put je obilježen 1966. Cilj obilježavanja je da se istakne važnost pismenosti za pojedince, zajednice i društva. U razgovoru sa nama,profesorica je Istakla  da svake godine na ovaj dan UNESCO podsjeća međunarodnu zajednicu na status pismenosti i obrazovanje odraslih na globalnom nivou Smatra sa da oko 775 miliona odraslih ljudi ima problem s nedostatkom minimalne pismenosti. Statistički podaci govore da je jedan od pet odraslih još uvijek nepismen, a dvije trećine od tog broja čine žene. 60,7 miliona djece ne pohađa školu, a veliki broj je pohađa neredovno ili prekine školovanje iz različitih razloga: ratno okruženje, bolest, siromaštvo...

Prema istraživanjima učenika naglašeno je da Južna i Jugozapadna Azija imaju najnižu stopu pismenosti za odrasle (58,6%), a prate ih subsaharska Afrika (59,7%) i arapske države(62,7%). Države s najnižom stopom pismenosti u svijetu su Burkina Faso(12,8%), Niger (14,4%) i Mali (19%). Ovaj izvještaj pokazuje jasnu povezanost između nepismenosti i izuzetno siromašnih država te između nepismenosti i predrasuda o ženama.

Mnogi pisci u svijetu rade na podizanju svijesti u javnosti o vrijednosti pisane riječi i potrebi da se promoviše pismeno društvo. Osim toga što pisci doprinose podizanju svijesti o problemu nepismenosti, postoje i razne kompanije i humanitarne organizacije koje podržavaju borbu protiv nepismenosti, među koje spadaju Centar za istraživanje globalnog razvoja.

Danas se sve manje vodi računa o jezičkoj kulturi u javnoj komunikaciji. Postavlja se pitanje koliko i u kojoj  mjeri mediji vode računa o jezičkoj kulturi, koliko možemo da naučimo od spikera, lektora, novinara.

Učenici su došli do zaključka  da  samo znanje slova ne može podrazumijevati pismenost. Pismenost je sposobnost čitanja i pisanja. Pismenim osobama se smatraju osobe koje mogu da napišu tekst u vezi sa svakodnevnim životom.

 Međutim, danas ne poštujemo normu jezika, stoga, sve manje pravilno pišemo, a i govorimo.

Govor mržnje na internetu

Radionica sa učenicima JU SMŠ "Bećo Bašić" iz Plava ( I-4 odjeljenja), na temu- GOVOR MRŽNJE NA INTERNETU.

 Svjesni, da bez slobode govora nema ni demokratije, te da je internet najdostupniji medij koji nam može donijeti mnoge negatavne pojave, među kojih je jedna od najozbiljnijih govor mržnje na internetu.

Da bi se suzbila svaka komunikacija koja na bilo koji način omalovažava pojedinca ili grupu ljudi, na osnovu karakteristika koje izdvajaju te osobe(po polu, vjerskoj i nacionalnoj pripadnosti, boji kože, seksualnoj opredijeljenosti…) sa učenicima prve godine srednje medicinske škole, profesorica maternjeg jezika Senada Đesevic organizovala je radionicu 8. 6. 2018. godine, na temu ‘’Govor mržnje na internetu’’, u Centru za učenje u prostorijama škole. Učenici su odgovorno pristupili radionici  potrudivši se da prikupe što više informacija kada je ovaj problem u pitanju. Nažalost, u svakodnevnoj komunikaciji često koristimo pogrdne izraze i psovke, a poruka koja se ovakvim izražavanjem plasira građanima, prvenstveno ima za cilj da izazove određene negativne posljedice po pojedinca ili grupu ljudi.  

Govor mržnje ne možemo zabraniti ali ga možemo sankcionisati. Bitno je da otvoreno govorimo o ovom globalnom problemu I da  se edukujemo na pravi način o govoru mržnje na internetu. Zbog toga što je tanka granica izmedju slobode govora I govora mržnje,radionice poput ove podsticu pravilno razvijanje omladinske svijesti.

Vršnjačko nasilje

Složićete se sa nama da je đačko doba najljepši period u našim životima. Prijateljstva,lijepe /manje lijepe uspomene,sve je to nešto što je na neki način obilježilo naše odrastanje. Međutim,došlo je do pojave određenih negativnih pojava u našem društvu,pojava koje nas nerijetko koštaju naše sreće. Među tim pojavama nalazi se I vršnjačko nasilje,koje se poput neke epidemije proširilo u našim školama.

Ne može se poreći da je vršnjačko nasilje postalo globalni problem. Kako bi se učenici vise upoznali sa ovim problemom,na nacin da pepoznaju žrtvu vrsnjackog nasilja ili samog nasilnika,profesorica maternjeg jezika,Senada Đesevic je sa prvim razredom odradila radionicu na ovu temu.

Putem interneta I raznorazne literature učenici su dosli do mnogobrojnih podataka. Saznali su da se nasilje pojavljuje u razlicitim oblicima:

Verbalno nasilje koje se odlikuje ismijavanjem,dobacivanjem,vrijeđanjem,ruganjem te nazivanjem pogrdnim imenima.

Fizicko nasilje ima za cilj da nekog povrijedi udaranjem, guranjem I slicnim ponasanjem.

Socijalno nasilje trpe djeca koja su izolovana iz drustva,često trpeci ogovaranja te lažne priče.

Seksualno nasilje se manifestuje kroz neželjene dodire,iznuđivanje seksualnih usluga,prislnog odnosa kao I zloupotrebu fotografija ili  video snimaka djece.

Kazna za nasilnika nije jedino rjesenje,ali mora da postoji. Prvenstveno je potreban razgovor psihologa I pedagoga skole sa nasilnikom. Roditelji moraju biti upoznati sa situcaijom u svakom koraku. Ponekad je nažalost potrebna primjena disciplinskih mjera kao sto je prebacivanje učenika u drugo odjeljenje ili u drugoj skoli.

Veliki problem predstavlja činjenica da žrtve vrsnjackog nasilja kasno pričaju o problemu u kojem se nalaze, najcesce  od straha ili nemajući snage, da prijave nasailje koje se nad njima vrsi. Važno je da i roditelji prate svoju djecu kao I njihovo ponasanje koje.

U razgovoru sa nama,profesorica Senada je naglasila da jos od prvog razreda osnovne skole treba postojati određen odnos zajednistva I prijateljstva kako ne bi doslo do pojave vrsnjackog nasilja.

Smatramo da problem treba tražiti iznutra, rješavajući ga razgovorom te  prikladnom edukacijom.